FENOMEN DRUŠTVENIH MREŽA

tomatoes_vegetables_redLjudi su društvena bića i kroz čitavu svoju povijest iskazuju potrebu za drugim ljudima. Prema pioniru humanističke psihologije Abrahamu Maslowu, potrebe za pripadanjem i ljubavlju se javljaju odmah nakon što su zadovoljene primarne fiziološke potrebe te potreba za sigurnošću. One nas potiču na stvaranje kvalitetnih veza s drugim ljudima. Nadalje, kvaliteta naših odnosa, naš doživljaj i percepcija odnosa s drugima, u velikoj mjeri utječu i na razvoj našeg samopoimanja i samopoštovanja.

S druge strane, živimo u vremenima koje karakterizira brzina i produkcija: od promjena, informacija, kreiranja dobara i usluga. Jedan od duhovnika našeg doba je nedavno rekao kako suvremeno društvo umnaža životne ponude: dojmove, osjećaje, iskustva.

Kada uzmemo u obzir ove dvije činjenice, društvene mreže su sasvim logična posljedica i fenomen današnjeg doba. Danas kada najpopularnija društvena mreža Facebook obilježava desetu godinu postojanja te broji više od milijardu korisnika čini mi se promašenim pitati se jesu li društvene mreže dobre ili loše. Čini mi se konstruktivnije poticati ljude da razmišljaju na neki od sljedećih načina. Ignoriram li društvene mreže? Ako ih koristim, u kojoj mjeri to činim? Na koji način društvene mreže utječu na moj život? Kako se osjećam u vezi sa svojom prezentacijom na društvenim mrežama? Što opažam o drugim ljudima? Koliko se moji odnosi s drugima u realnom svijetu podudaraju s virtualnim odnosima?

I tu se opet vraćamo na individualne razlike među ljudima jer o svakom od nas ovisi na koji će način koristiti ovaj medij.

PREDNOSTI

Kako bismo ispravno koristili društvene mreže, trebamo uvidjeti koje potrebe zadovoljavamo sudjelovanjem na njima. Mnogi ljudi su pronašli stare poznanike, obnovili kontakte s ljudima koji su im važni. Drugima je važno putem ovog medija biti u toku sa zbivanjima, popratiti što se događa s ljudima do kojih im je stalo, poput važnih događaja, vjenčanja, rođenja, rođendana, promaknuća… I naravno podijeliti vlastite doživljaje i iskustva. Mnoge kampanje za jačanje svijesti o određenim problemima i humanitarne akcije, pokrenute su putem mreža. Mnogi poslovni kontakti i marketinški poduhvati ostvareni su pomoću mreža.

PROBLEMI

Problemi obično nastaju u trenutku kada korisnik pomiješa virtualni i stvarni svijet te pogrešno pretpostavi kako sva pravila komunikacije iz stvarnog svijeta vrijede i za društvene mreže. No postoje bitne razlike. Društvene mreže su, u odnosu na komunikaciju licem u lice plošne, manje dimenzionalne. Samim time ostavljaju puno veću mogućnost manipulacije. Primjerice, ljudi se u pravilu na društvenim mrežama svjesno ili nesvjesno prikazuju u ljepšem svjetlu pa onaj tko puno vremena provodi prateći tuđe aktivnosti može steći često pogrešan dojam kako su drugi ljudi uspješniji, sretniji i zadovoljniji od njega. Kod dijela ljudi koji su vrlo aktivni i popularni na društvenim mrežama može doći  do nerazmjera između onog što se događa u virtualnom i stvarnom svijetu pa upravo spoznaja da u stvarnom životu nemaju tako kvalitetne odnose s drugima može pojačati negativne osjećaje.

OVISNOST

Praksa pokazuje da kod dijela ljudi dolazi do ovisnosti o društvenim mrežama i to je svakako nova vrsta ovisnosti o kojoj znanost i praksa tek trebaju reći svoje. Neki stručnjaci tvrde da se u pojedinim slučajevima radi o iznimno otpornim i jakim ovisnostima.

Prema psihologinji Joanni Lipari s kalifornijskog sveučilišta UCLAN neki od znakova koji signaliziraju ovisnost o Facebooku su:

1. Propuštate san zbog korištenja Facebooka.
2. Na Facebooku provodite više od sat vremena dnevno.
3. Opsesivno pronalazite nekadašnje prijatelje i ljubavi na Facebooku i komunicirate s njima.
4. Ignorirate poslovne obaveze; surfate po Facebooku intenzivno tijekom radnog vremena.
5. Pomisao na napuštanje Faceboka izaziva u vama nemir.

Pozitivni odgovori na priložene tvrdnje mogu signalizirati postojanje ovisnosti o Facebooku. Jednostavan test: probajte izdržati jedan jedini dan bez Facebooka. Ako vam dan prođe u stresu i nemiru, definitivno ste ovisni o Facebooku.

MLADI I DRUŠTVENE MREŽE

Generacije mladih ljudi današnjice odrasle su uz društvene mreže. Oni ih uzimaju zdravo za gotovo na način na koji podrazumijevamo i automobile, televiziju ili električnu energiju. S druge strane, roditelji tih mladih ljudi su odrasli u vremenima kada društvenih mreža nije bilo. Nitko ih nije mogao naučiti kako se ponašati u virtualnom svijetu. Ti roditelji mogu uspješno učiti svoje tinejdžere kako se ponašati u stvarnom svijetu, a što se virtualnog svijeta tiče često su u poziciji da uče zajedno ili čak nakon njih.

Prema mnogima društvene mreže nisu mjesto za djecu mlađu od trinaest  ili čak više godina, odnosno za djecu koja još nisu u stanju na adekvatan način pojmiti pravila korištenja te se samim time zaštititi od moguće zlouporabe. Zadaća je roditelja unutar obitelji dogovoriti početak te pravila korištenja.

Kada govorimo o adolescentima kao i o odraslim osobama, čini mi se da je zauzimanje bilokakvog ekstremnog stava kontraproduktivno, od onog da im roditelji brane sudjelovanje do onog da potpuno prepuštaju mladima da se sama snalaze.

Učenje primjerom je i u ovom slučaju izrazito važno. Ukoliko sami provodimo puno vremena na Internetu i na mrežama i zapostavljamo stvarne odnose pitanje je kakvu poruku šaljemo djeci.

Važno je promatrati mladu osobu u cjelini, promatrati kako funkcionira u ostalim segmentima života i dolazili tu do kakvih problema. Ukoliko stvari štimaju ne treba raditi pritisak. Mladim osobama je jako važna identifikacija s vršnjacima. Važno je uzeti u obzir vrijeme koje mladi provode na mrežama. Kontroliranje vremena, praćenje kako mladi koriste mreže, kako se ponašaju, razgovor s njima na temu što doživljavaju i osjećaju u ovoj komunikaciji može biti mnogo produktivniji od zabrana. I najvažnije, važno je mladima ukazivati na vrijednost stvarnih odnosa.

Samo u odnosu uživo moguće je stvarno zadovoljavati autentične potrebe za pripadanjem i ljubavlju.

S. Čanić, 30.09.2014.

Prema bilješkama s gostovanja u emisiji Izaberi zdravlje, emitirane na Radio Splitu 30. rujna 2014.

Leave a Reply